NOVOSTI

← Povratak na Novosti

BizDirekt: Nužna priprema administrativnih kapaciteta i dobrih projekata

Potpisivanje Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji 9. prosinca 2011. i pozitivan rezultat referenduma o članstvu Hrvatske u EU otvorili su put procesu ratifikacije Ugovora u zemljama članicama EU-a. Ratifikacijom Ugovora u svim zemljama članicama formalizirat će se članstvo RH u Uniji od 1. srpnja 2013. godine.

Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji međunarodni je ugovor između država članica EU-a i Republike Hrvatske, čije je sklapanje i stupanje na snagu pravna pretpostavka za ostvarivanje članstva u Europskoj uniji. Ugovor je potpisan 9. prosinca 2011. u Bruxellesu, čime je Hrvatska postala država pristupnica. Prema odredbama Ugovora o pristupanju, kao datum njegovog stupanja na snagu utvrđen je 1. srpnja 2013. godine, pod uvjetom da ga Republika Hrvatska i sve države članice EU-a ratificiraju u skladu sa svojim ustavnim odredbama, a svoje isprave o ratifikaciji polože kod Vlade Talijanske Republike do 30. lipnja 2013.

Ekonomski učinci pristupanja Hrvatske EU

Pristupanjem u članstvo Europske unije priključujemo se jedinstvenom unutarnjem tržištu Unije od 500 milijuna stanovnika, što bi moglo imati pozitivne makro ekonomske učinke, kao što je veći BDP, potrošnja, izvoz i kvaliteta života. No, kako napominju iz Mi­nistarstva gospodarstva, poslovanje na jedinstvenom tržištu donosi sa sobom i nova pravila igre koja postoje na tom tržištu, što će utjecati na uvjete poslovanja malih i srednjih poduzeća, mogućnost dobivanja be­spovratnih potpora te kretanja na tržištu rada i tržištu nekretnina. Istovremeno će doći i do institucionalnih reformi, što bi moglo uzrokovati veće promjene nego pristup jedinstvenom unutarnjem tržištu i uklanjanje carinskih ograničenja. Također, tvrtke će, primjeri­ce, na cijelom području Unije moći pružati usluge, a građani odabrati najpovoljniju uslugu koja se nudi na unutarnjem tržištu. Hrvatskim poduzetnicima i potrošačima nudi se veći izbor i niže cijene financijskih usluga te će doći do liberalizacije kapitalnih transakci­ja. Ulazak u EU sa sobom će donijeti i slobodu kretanja ljudi, odnosno mobilnost radnika, i to iz Hrvatske u ostale zemlje članice i obratno.

Kako poručuju iz Ureda Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, u smislu velikih ekonomskih učinaka Hrvatska ne samo da će steći neograničen pristup jedinstvenom tržištu, već će imati značajan iznos EU fondova na raspolaganju. Odluka o visini i vrsti postignute državne potpore ovisi o sposobnosti Hrvatske, no može se očekivati oko 13,7 milijardi eura iz Strukturnih fondova te Kohezijskog fonda, od kojih će dio biti iskorišten za podršku malim i srednjim tvrtkama u regionalnom razvoju, te razvoju i istraživanju zaštite okoliša u skladu s Operativnim programom. Samo ovo bi trebalo generirati značajan pozitivan utjecaj na hrvatsku ekonomiju, njezinu konkurentnost i stupanj razvoja. Na makro razini, članstvo u EU vrlo ja snažan pozitivan znak međunarodnoj zajednici, bilo da su to investitori ili međunarodne organizacije.

Europska unija – izazov i prilika

Jedna od najvećih prilika ponuđenih ulaskom Hrvatske u EU jest potpuni pristup jedinstvenom tržištu s više od 500 milijuna potrošača. Ideja jedinstvenog tržišta jednostavna je: cijela EU jedan je teritorij, gdje osobe, kapital, proizvodi i usluge mogu slobodno cirkulirati. Cilj je također jednostavan: poticati natjecanje i trgovinu, poboljšati učinkovitost za dobrobit svih, i to je vjerojatno najprepoznatljiviji aspekt EU i dio svakodnevnog života njezinih građana. Što se tiče izazova, nekoliko međunarodnih organizacija naglasilo je slabu stopu konkurentnosti Hrvatske. Prema tome, jasno je da Hrvatska mora uložiti dodatni i stalni trud u otklanjanje prepreka ulaganjima, drugim riječima, prijetnju gospodarskom rastu. Kako bi to postigla, jedan od prioriteta za razdoblje 2014-2020. jačanje je konkurentnosti ekonomije, kroz poticanje pametnih specijalizacija, podržavajući modernizaciju i konkurentnost poduzeća te širenje i poboljšanje transporta i ICT infrastrukture. Članstvo u EU predstavlja dodatni poticaj za nastavak reformi u Hrvatskoj, poručuju iz ureda Delegacije EU u Republici Hrvatskoj.

Kako kažu iz Ministarstva gospodarstva, jedna od najvećih prilika članstva u EU jest povlačenje sredstva iz EU fondova, Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda, što je ujedno i jedan od najvećih izazova. Samo u razdoblju od šest mjeseci, od srpnja do kraja prosinca 2013. godine, na raspolaganju će nam biti oko 450 milijuna eura, a taj će iznos rasti svake godine. Kako bi se povukla sredstva, iznimno je važno jačati kadrovski kapacitet državne administracije koji radi na provođenju operativnih programa sufinanciranih sredstvima EU, ali i jačati kapacitete krajnjih korisnika fondova, kako bi na vrijeme imali dobro pripremlje­ne projekte. Iskustva ostalih zemalja članica govore da prve godine članstva u Uniji ne donose velik postotak apsorpcije EU sredstava. Utoliko je važnije da Hrvatska što bolje pripremi administrativne kapacitete i dobre projekte, a upravo prema tim pokazateljima izvjesno je da smo se za privlačenje takvih EU sredstava bolje pripremili od drugih, zaključuju iz Ministarstva.

Nova pravila igre za poduzetnike

Ulazak Hrvatske u EU donosi određene važne promjene, poput ulaska u jedinstveno carinsko područje te na tržište od skoro 500 milijuna ljudi, napuštanja carinskog sustava, potpuno preuzimanje trgovinske politike Unije, drukčiji režim prema tržištima CEFTA-e koja su hrvatskim poduzetnicima pod velike važnosti, itd.

-Iz svega ovoga proizlazi da će tvrtke koje se ne prilagode tim novim okolnostima imati velikih problema. Temeljem iskustva iz prethodnog kruga proširenja i s obzirom na nizak stupanj konkurentnosti našega gospodarstva, možemo očekivati da će značajan broj tvrtaka naprosto nestati. Ako tome pridodamo činjenicu da 58% hrvatskih tvrtaka radi s gubitcima, mislim da je to realna brojka. Međutim, iskreno se nadam da ćemo svojom tradicionalnom poslovnom snalažljivošću uspjeti amortizirati neke od prijetnji koje nam dolaze uz članstvo – kaže Miroslav Kosović, viši savjetnik u tvrtki Sense Consulting.

Kako izbjeći opasnosti mogućeg povrata novca u EU budžet

Treba imati na umu da govorimo o nekoliko razina: jedno je povrat novaca s razine Republike Hrvatske, a druga je povrat novaca s razine provoditelja pojedinog projekta, odnosno krajnjeg korisnika sredstava, kaže Stjepan Ribić, direktor Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje.

-Bez obzira na ovu razliku, uzroci koji najčešće dovode do povrata sredstava su nedovoljan kapacitet i znanja svih uključenih u proces korištenja sredstava, neusklađenost provedbenih pravila na razini pojedinih programa i institucija uključenih u sistem korištenja sredstava, kašnjenje u fazama pripreme i provođenja natječaja za korištenje sredstava te nedostatan financijski kapacitet krajnjih korisnika koji smanjuje broj i opseg istih. Kako bi se navedeno izbjeglo, potrebno je ulagati u edukaciju i/ili zapošljavanje osoba s potrebnim kvalifikacijama/iskustvom na svim razinama, definiranje jasnih provedbenih pravila prije početka provedbe istih i njihovo usklađivanje među raznim provedbenim i kontrolnim tijelima, zatim definiranje što jasnijeg sustava korištenja sredstava, kad je sustav jednom ustrojen i akreditiran isti ekipirati kvalitetnim kadrom te ga ne mijenjati do kraja financijske perspektive. I konačno, osmisliti kvalitetne i dostupne sisteme za prevladavanje problema nedostatnih financijskih sredstava za predfinanciranje i sufinanciranje projekata – zaključuje Ribić.

-Da bismo izbjegli mogućnost povrata novca u EU budžet, na nacionalnoj razini potrebno je prije sve­ga imati kvalitetna operativna tijela koja će brzo i učinkovito raditi na provedbi Operativnih programa, koja su, usput rečeno, tek u pripremnoj fazi, i pripremati bazu što zrelijih projekata sukladno ciljevima Operativnih programa osluškujući glas terena, odnosno županija. Sustav će funkcionirati po principu N+2, što znači da nacionalna tijela imaju tri godine rok za transfer novca po projektima. Na pojedinačnoj, projektnoj razini najbolje je surađivati sa stručnjacima koji imaju iskustva u provedbi EU projekata, pridržavati se napisanog u projektu i terminskog plana. Najveća opasnost leži u postupcima javne nabave, pogotovo u prvim godinama pristupanja jer neke, ranije ugovorene grant sheme ići će po PRAG-u, a na neke će se primjenjivati sustav hrvatske javne nabave – upozorava Sanja Bošnjak, ravnateljica VIDRA-e, Agencije za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije.

-Postoji opasnost da nećemo imati dovoljne administrativne kapacitete koji bi nas mogli dobro pripremiti na EU fondove. Ako tome pridodamo i neiskustvo privatnog sektora i lokalne uprave u pripremi i predlaganju projekata, te nedostatak novaca za sufinanciranje, onda bismo mogli imati velikih problema u povlačenju sredstava. Međutim, pod uvjetom da se uspijemo adekvatno administrativno ekipirati te da Vlada omogući poduzetnicima stručnu konzultantsku podršku pri povlačenja sredstava uz pristup HBOR-ovim kreditima za potrebno sufinanciranje, tada bismo mogli značajno umanjiti opasnost mogućeg povrata novca u EU proračun – smatra Kosović.

Kako funkcionira sustav raspisivanja natječaja za EU projekte

Sustav raspisivanja natječaja za EU projekte funkcionira vrlo slično kao i sustav raspisivanja natječaja za bilo koje radove/usluge/robe prema pravilima javne nabave. Provedbeno tijelo za pojedini program/komponentu/fond izrađuje natječajnu dokumentaciju i u njoj definira sve kriterije koje prijavitelji moraju ispuniti, dokumentaciju koju moraju dostaviti (projektni prijedlog i prateća dokumentacija), kao i rokove u kojima se prijava mora izvršiti. Osim provedbenog tijela (technical comitee) u sustavu raspisivanja i provedbe natječaja za EU projekte postoji i nadzorno tijelo (monitoring comitee), koje odobrava natječajnu dokumentaciju pripremljenu od strane provedbenog tijela i donosi konačnu odluku o odabiru projekata za financiranje, pojašnjava Ribić.

-To sve ovisi o načinu uspostavljanja operativnih tijela i struktura u Hrvatskoj. Ovih godina imali smo prilike vidjeti iskustva drugih zemalja poput Poljske, Irske, Češke, Španjolske, koje su uspostavile specifični sustav provedbe Operativnih programa na njima najprihvatljiviji način. Mi, nažalost, još nemarno informacije kako će izgledati operativna struktura u Hrvatskoj i koliko će uopće biti Operativnih programa jer je komunikacija razvojnih agencija s resornim Ministarstvom minimalna. No, u svakom slučaju, očekujemo da će se projekti koji po svojoj naravi imaju pravo na financiranje iz, primjerice, Europskog fonda za regionalni razvoj, moći kontinuirano prijavljivati prema stupnju svoje zrelosti (kao npr. sadašnji IPARD), dok će se za neke programe, osobito za razvoj ljudskih resursa, raditi grant sheme kao i do sada. U cijeloj ovoj priči pripreme zalihe projekata za Strukturne fondove Ministarstvo je zaobišlo razvojne agencije koje bi sigurno bolje i kvalitetnije pripremile projekte za svoje županije, nego dodijeljena tehnička pomoć. Što se tiče Virovitičko-podravske županije, mi ćemo s 1. srpnja imati spremne projekte s građevinskim dozvolama, gotovim aplikacijama i investicijskim studijama za desetak infrastrukturnih poslovnih i turističkih objekata. Prema iskustvima stranih konzultanata, od kojih smo mi u Razvojnoj agenciji VIDRA učili, prve ozbiljne novce možemo očekivati krajem 2014. godine – navodi Sanja Bošnjak.

Novosti u carinskom i putničkom sustavu nakon 1. srpnja

Pristupanjem u punopravno članstvo Europske unije područje RH postaje dio jedinstvenog carinskog područja Unije. Ulazak RH u jedinstveno carinsko područje znači da se istoga datuma ukida sav carinski nadzor nad unosom ili trgovinom robe između RH i ostalih zemalja članica. Dakle, prestaje obveza provedbe mjera carinskog nadzora, odnosno provedbe carinskih formalnosti na granicama s zemljama članicama. No, iako se ukidaju carinske kontrole s zemljama članicama EU, ne ukidaju se i sve granične kontrole, odnosno zadržava se granični policijski nadzor u smislu propisa iz nadležnosti MUP-a. Nakon 1. srpnja robna razmjena domaće robe između osoba u različitima članicama EU neće se smatrati uvozom te neće biti predmet carinskih procedura i nadzora. Međutim, pitanje obračuna i naplate poreza na dodanu vrijednost ostaje i dalje.

U putničkom prometu primjenjivati će se europska regulativa, prema kojoj je dopušten prijenos robe iz trećih zemalja za osobne potrebe putnika (nekomercijalna roba) bez naplate carine i PDV-a do vrijednosti 300 eura po putniku, a u zračnom i pomorskom prometu do 430 eura (trenutno dopušten unos je u vrijednosti do 1.000,00 kuna).

Što s povratom PDV-a?

Za sve osobe koje imaju uobičajeno boravište u zemljama članicama EU prestaje vrijediti mogućnost povrata plaćenoga PDV-a kod kupovine u trgovačkoj mreži RH. Osobe s uobičajenim boravištem u RH od dana pristupanja EU također više ne mogu ostvarivati pravo na povrat plaćenog PDV-a vezano za kupnju robe u maloprodaji zemalja članica EU. Vezano za unos i prijenos robe iz trećih zemalja kao što su Bosna i Hercegovina ili Srbija, Ministarstvo financija donijet će zaseban pravilnik kojim će se regulirati određena prava osoba iz pograničnih područja, a što je sukladno traženju EU-a.

Ulazak na europsko tržište rada – gdje naći posao

Hrvatski stručnjaci za upravljanje ljudskim resursima smatraju da su naši radnici konkurentni na europskom tržištu rada. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, većina njih (73%) i dalje će preferirati domaću radnu snagu i uvjerena je kako radnici iz EU neće oduzeti posao našim radnicima u Hrvatskoj (67%), pokazalo je istraživanje portala MojPosao, provedeno među stručnjacima za ljudske resurse koji su sudjelovali na konferenciji HR Days, održanom sredinom ožujka u Rovinju, o očekivanjima o promjenama na tržištu rada nakon ulaska Hrvatske u EU. Najviše HR stručnjaka, 65%, smatra da će ulazak Hrvatske u Europsku uniju potaknuti zapošljavanje domaće radne snage u inozemstvu. Istodobno, njih 43% vjeruje da prvih nekoliko godina značajnih promjena neće biti. Trećina ili 33% smatra da će ulazak u EU potaknuti strane investicije i otvaranje novih radnih mjesta, a gotovo četvrtina HR stručnjaka, ili njih 24%, očekuje oporavak domaćega gospodarstva i, ponovo, otvaranje novih radnih mjesta. Četvrtina ispitanika drži da će ulazak u EU potaknuti doseljavanje strane radne snage u Hrvatsku, ali čak 67% njih smatra kako je već puno ljudi otišlo ili će ulaskom u EU tek otići iz Hrvatske.

Na svjetskom tržištu rada je oko 200 milijuna migranata, ljudi koji su zbog posla otišli iz matične zemlje. Pristupanjem naše zemlje Europskoj uniji, europsko tržište rada otvara se i hrvatskim državljanima. Iako je Njemačka već najavila da će hrvatski državljani za rad ipak morati imati radne dozvole, odmah je objašnjeno da se ta obveza neće odnositi na akademski obrazo­vane, znanstvenike i sezonske radnike. Stoga, korisno je znati koja su zanimanja tražena u EU, ali i svijetu. Medicinski stručnjaci (liječnici i medicinske sestre) najtraženiji su na svjetskom tržištu rada.

U čak 21 zemlji vlada ozbiljan deficit tih zanimanja. Hrvatska ima gotovo 3000 nezaposlenih medicinskih sestara koje bi mogle pronaći posao u svijetu, a unatoč fami o nedostatku specijalističkih kadrova, u ovom je trenutku na Zavodu za zapošljavanje više od 400 liječnika specijalista.

Izvan EU na cijeni su fizioterapeuti, koji će bez problema pronaći posao u Australiji, Kanadi, na Novom Zelandu i u SAD-u, dok su na europskom tlu deficitarni u Belgiji. Visokoobrazovani stručnjaci, inženjeri svih struka, na cijeni su u cijeloj Europi. Posebice se izdvajaju inženjeri građevinarstva, računalstva, elektrotehnike, elektronike, kemije, rudarstva, te inženjeri računalnih sustava, projektanti računalnih sustava i programeri. Uvidom u evidenciju HZZ-a, i tu nalazimo nerazmjer s poznatom pričom o nedostatku takvih kadrova u nas s obzirom na to da je na burzi u ovom trenutku gotovo 400 projektanata računalnih sustava, programera i inženjera računalnih sustava, 897 informatičara, 547 inženjera elektrotehnike i strojarstva.

OBJAVLJENO 13. lipnja, 2013 u kategoriji Uncategorized
PODIJELI
TAGOVI