NOVOSTI

← Povratak na Novosti

Unapređujemo pismenost u školama VPŽ

U petak, 7. travnja, prijavljena su dva projekta u sklopu natječaja Unapređenje pismenosti – temelj cjeloživotnog učenja. Projekte je za Virovitičko-podravsku županiju pripremila VIDRA.

Sustavnim pristupom rješavanju problematike niskih rezultata koje hrvatski učenici postižu u međunarodnim komparativnim istraživanjima, VPŽ se odlučila posvetiti kroz dva projekta kojima se planira uhvatiti u koštac s unapređenjem čitalačke, medijske, digitalne i financijske pismenosti. Županija je partner u projektima koji zajedno obuhvaćaju gotovo sve škole na njenom području. Uključeno je 14 osnovnih i sedam srednjih škola.

Projekt „Pismen, spašen!“ cilja unapređenju čitalačke i medijske pismenosti u osnovnim školama dok se kroz projekt naziva „Naučimo upravljati novcem kako bismo lakše upravljali budućnošću“ planira unapređenje financijske i digitalne pismenosti srednjoškolaca VPŽ.

Čitalačka, medijska, digitalna i financijska pismenost međusobno su povezane komponente informacijske pismenosti koje utječu na ključne kompetencije osoba za snalaženjem u suvremenom digitalno-komunikacijskom okruženju i uspješnom budućem radu.

Pismen, spašen!

Osnovna škola Josipa Kozarca Slatina u partnerstvu s 13 županijskih osnovnih škola i uz podršku same županije kroz projekt planira povećati kapacitete odgojno-obrazovnih ustanova za razvoj ključnih kompetencija osnovnoškolaca iz čitalačke i medijske pismenosti.

Jačanjem kompetencija 42 djelatnika osnovnih škola kroz stručna usavršavanja, te razvojem i primjenom izvannastavnih aktivnosti iz područja čitalačko-medijske pismenosti utjecat će se na razvoj kreativnih sposobnosti i kritičkog promišljanja 224 učenika petog razreda osnovnih škola VPŽ, od toga 10 učenika s poteškoćama u razvoju.

Upravo učenici 5. razreda nalaze se na prekretnici u školovanju, suočavajući se s novim izazovima, učiteljima i obvezama – posljedica je gubitak interesa za knjigom i razvojem vlastitih vještina.

Čitalačka pismenost preduvjet je za uspjeh u svim drugim predmetnim područjima, ističe se u predgovoru međunarodnog istraživanju PISA 2015., ona također utječe na razinu aktivnog uključivanja u većini područja života učenika u odrasloj dobi i povezana je sa sklonošću cjeloživotnom učenju. Prema rezultatima PISA-e, objavljenim u prosincu 2016., hrvatski učenici postigli su ispodprosječni uspjeh u području čitalačke pismenosti, s prosjekom od 487 bodova nalaze se na 31. od 69 mjesta, dok je prosjek OECD-a 493 boda.

Izvještaj OECD-a također napominje kako je razina čitalačke pismenosti bolji prediktor gospodarskog rasta od obrazovnog postignuća.

Interna anketa škola provedena na reprezentativnom uzorku učenika petog razreda u Virovitičko-podravskoj županiji pokazala je da 40 posto učenika nije pročitalo ni jedan nelektirni naslov u 2016., niti su posebno zainteresirani za čitanje. Gotovo polovica ispitanika u slobodno vrijeme pročitala je između 1 do 5 knjiga, 5,7 posto njih pročitalo je više od 5 a manje od 10 knjiga, a 4,3 posto učenika pročitalo je više od 10 nelektirnih naslova u 2016.

Vidljivo je da kod tri petine učenika postoji interes za čitanjem kojeg je potrebno njegovati i unapređivati, potrebna je primjena inovativnih obrazovnih metoda kako bi se preostalih 40 posto učenika motiviralo čitanju.

Za medijsku pismenost još ne postoje komparativna međunarodna istraživanja koja bi uključivala i Hrvatsku. Prema izvješću Europske komisije Testing and Refining Criteria to Assess Media Literacy Levels in Europe iz 2011. najbolje rezultate postižu Finska, Danska, Švedska i U.K., zemlje koje kroz svoj obrazovni sustav već više od četvrt stoljeća provode neki vid medijske edukacije.

Medijska pismenost, kako je definirana prema donositeljima javnih politika, odnosi se na sposobnost „pristupa, analize i evaluacije medija“ u višestrukim oblicima te mogućnost „kompetentnog komuniciranja“ sa i kroz njih. Prema stavu Europske komisije medijska pismenost vitalan je faktor gospodarskog razvoja u doba digitalnih komunikacija.

Sustavan oblik poticanja medijske pismenosti osnovnoškolaca i stjecanja vještina snalaženja u suvremenom digitalno-komunikacijskom okruženju, uz iznimku nekolicine medijskih tema koje se tek površno obrađuju unutar tradicionalnog školskog kurikuluma, u osnovnim školama RH, pa tako i VPŽ ne postoji.

Naučimo upravljati novcem kako bismo lakše upravljali budućnošću

Sedam srednjih škola Virovitičko-podravske županije predvođeno Strukovnom školom Virovitica i županijom projektom planira unaprijediti kapacitete 24 odgojno-obrazovna djelatnika kroz stručno usavršavanje djelatnika iz područja financijske i digitalne pismenosti te podizanje razine financijske i digitalne pismenosti razvojem ključnih kompetencija 160 učenika srednjih škola kroz provedbu izvannastavnih aktivnosti.

Financijska i digitalna pismenost izazov su modernog vremena i stvaraju potrebu za konstantnim educiranjem, a do sada su često zanemarivane u odgojno-obrazovnom sustavu, ali i u roditeljskom domu što pokazuju i rezultati međunarodnih istraživanja koji su statistički značajno niži od prosjeka zemalja članica EU. Prema međunarodnom istraživanju PISA 2012. iz financijske pismenosti hrvatski učenici postigli su ispodprosječne rezultate zauzevši 14. mjesto od ukupno 18 zemalja sudionika.

Također, rezultati istraživanja Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga „Mjerenje financijske pismenosti“ iz 2016. pokazuju da prosječna financijska pismenost mlađih od 19 godina iznosi 9,3 od mogućeg 21 boda. Nadalje prema međunarodnom istraživanju digitalne pismenosti „Računalne i informacijske pismenosti ciklus ICILS 2013.“ hrvatski učenici postigli su ispodprosječne rezultate na sve četiri razine računalne i informacijske pismenosti.

Financijska i digitalna pismenost nedovoljno su zastupljene u školskim programima srednjih škola Virovitičko-podravske županije.

Prema istraživanju EUROSTUDENT za RH u 2014. čak 37 posto studenata imalo je ozbiljne financijske poteškoće za vrijeme studija. Upravo je zato financijska pismenost i vještina financijskog planiranja bitna kako bi se srednjoškolci i njihove obitelji na vrijeme pripremili za troškove studija a studenti bolje upravljali osobnim financijama.

OBJAVLJENO 10. travnja, 2017 u kategoriji Obrazovanje i mladi
PODIJELI
TAGOVI