VIDRA NA TJEDNU EU FONDOVA PREPOZNATA KAO USPJEŠNA U PROVEDBI IPARD-A

U Zagrebu, 26. travnja 2017. godine u hotelu Sheraton, održan je treći dan u sklopu Tjedna EU fondova (24. – 28. travnja 2017. godine) posvećen predstavljanju Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. – 2020. koji je i ove godine privukao iznimno veliki broj posjetitelja.

Nakon pozdravnog govora državne tajnice Ministarstva poljoprivrede gđe . Marije Vučković, sudionici su imali priliku čuti najnovije informacije o aktualnim natječajima mjere 4 “Ulaganja u fizičku imovinu”, dosadašnjim i budućim natječajima mjere 6 “Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja”, koje je prezentirao pomoćnik ministra u Ministarstvu poljoprivrede Krešimir Ivančić. Nakon toga je uslijedila panel rasprava na kojoj su sudjelovali svi relevantni u pripremi i provedbi kao i korisnici IPARDA i Ruralnog razvoj: i sudjelovati u panel raspravi na temu iskustva u provedbi Programa ruralnog razvoja, s te s predstavnicima relevantnih institucija, kojima su u opisu djelovanja i aktivnosti povezane uz provedbu Programa ruralnog razvoja: Hrvatska udruge poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska poljoprivredne komora, Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Hrvatske udruge banaka, Savjetodavna služba, Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Ministarstvo poljoprivrede te VIDRA-Agencija za regionalni razvoj Virovitičko podravske županije .
Ispred Razvojne agencije VIDRA na panel raspravi sudjelovala je zamjenica ravnateljice Neda Martić.
Pitanje: „Razvojna agencija Virovitičko podravske županije poznata je još od IPARD-a, kao jedna od onih koje imaju veliki broj uspješno odrađenih prijava. Čuli smo od pomoćnika ministra koliko je važna suradnja svih dionika u provedbi PRR. Približite nam malo rad VIDRA-e u kontekstu PRR“.
Na početku odnosno kada smo pisali prvi IPARD, a to je bila Izgradnja farme muznih krava, inače i prva farma koja je sufinancirana IPARD-om u RH i koja je u međuvremenu ušestostručila svoju proizvodnju te bila i korisnica još jednog IPARD natječaja, VIDRA je imala samo četiri djelatnika i moram reći da je to bila više naša volja nego poduzetnikova jer on nije imao povjerenja u fondove . Razlog za nepovjerenje poduzetnika prema bespovratnim sredstvima je bio negativan odgovor od SAPARD-a i potrošenih 150.000,00 HRK za projektnu dokumentaciju i konzultante.
Kako su rasle potrebe na terenu tako je rastao i broj zaposlenika u VIDRI. Danas ona zapošljava 29 djelatnika VSS, različitih profila; od pravnika, ekonomista do građevinaca, prehrambenih tehnologa, agronoma i druge odnosno sve one profile koje su potrebni za uspješnu pripremu i provedbu projekta .
VIDRA u ovom trenutku ima u provedbi 76 projekata od gdje se njih preko 50 odnosi na gospodarski sektor, tu mislim da ne spada samo ruralni razvoj. Projekti koji su nam u provedi su u vrijednosti od 100.000,00 HRK do 14 mil. HRK.
Zašto to sve možemo:
Prvo mora biti određena politička volja . To znači da nam je svaki projekt važan, ako se netko odlučio da mu VIDRA odradi projekt. Pod političkom voljom podrazumijevam i suradnju i umreženost svih dionika u županiji koji su važni u izdavanju bilo kojeg dokumenta koji je potreban za projektnu prijavu, odnosno, svi su upoznati da je njihov doprinos važan (načelnici, Lagovi, Ured za graditeljstvo, Savjetodavna služba, – agencija za plaćanja u VPŽ, Katastar, Gruntovnica, HPA i sl.). Od kada je Tomislav Tolušić postao župan, na kolegijima župana se o projektu poduzetnika razgovara kao i o projektu neke ceste koja se mora izgraditi ili bilo koji drugi infrastrukturni projekt važan za županiju, a sve u cilju da se riješe prepreke koje se mogu otkloniti ako postoje . U jednom trenutku su čak i djelatnici županije bili na ispomoći u VIDRA-i kada se pripremamo veći broj projekata. Ravnatelji VIDRE (Tomislav Petric prije, a sada Emina Kovač) u suradnji sa županom otklanjaju uska grla.
Kao što je i pomoćnik ministra naglasio to je i rad na terenu te informiranje poduzetnika na zajedničkim informativnim radionicama, pojedinačni posjeti OPG-ima i razgovori sa njima da se vidi kakvi su im planovi i koje probleme im županija, općina ili VIDRA kao i ostali mogu riješiti .
VIDRA ima svaki dan savjetovanje sa poduzetnicima koji se ne moraju najaviti za sastanak i sastanke uz najavu kada se ideja već razvila i treba ju privesti konačnom rješenju.
Sve ovo je dobro još potkovano timom ljudi koji isto misle, a neki su danas sa mnom ovdje (Sanja, Bojan i Branimir), među kojima smo razvili određena pravila i sistematičnost kako bismo isporučivali kvalitetno pripremljene projekte . Sve ovo je dobro još potkovano timom ljudi koji isto misle, među kojima smo razvili određena pravila i sistematičnost. Prvo pravilo je nikad jedan nije odgovoran za projekt. Uvijek su najmanje dvije osobe u početnim pregovorima. Pristup rješavanju problemu ne donosi jedna osoba, a kontrolu projekta prije zadnje provjere radi odvojeno dvoje ljudi koji nisu radili na tom projektu .
Nadalje, mislimo da su nas poduzetnici i PG prepoznali kao pouzdanu i stručnu instituciju što je i bila vizija VIDRA-e. Jednom prilikom je bivša ravnateljica, a sada vršiteljica dužnosti župana Sanja Bošnjak izjavila „ VIDRA je najbolji projekt Virovitičko-podravske županije“. Mi to nastojimo i dalje biti.

Pitanje: Početkom tjedna je raspisan (op.a. ili će biti raspisan) natječaj za podmjeru 4.1., slijedi natječaj za podmjeru 4.2., podmjeru 6.2, potom i ostale . Plan za ovu godinu je ambiciozan. Prema vašoj procjeni, za koju mjeru će vladati najveći interes među potencijalnim korisnicima s vašeg područja?
Svaki poduzetnik koji dođe na razgovor u VIDRA-u evidentira se u tablicu, a na kraju sastanka poduzetnik dobije preporuku na koji način da se pripremi za nadolazeći natječaj. Sada je dobro što postoji indikativna lista pa i mi djelujemo stručniji.
Za trenutno otvorene mjere imamo pripremljeno oko 15 projekata sa gotovim ili gotovo gotovim glavnim projektima. Dosta poduzetnika ima koji žele samo mehanizaciju u prioritetnom sektoru. Teško mi je reći koliko će ih biti više na kojoj mjeri jer iz iskustva npr. Za Mjeru 6.3.1 – za male imali smo evidentiranih preko 100 poduzetnika, međutim na kraju kada se do kraja utvrde kriteriji iz natječaja i prag prolaznosti, zadovoljilo ih je oko 50-tak. Na kraju su još neki dodatno odustajali. Mislim da su se tu više bojali da ne bi ušli u registar poreznih obveznika pa su odustajali.
Ovisno o potrebama sa terena, koje su sve veće i veće, mi ćemo se i dalje samo dobro organizirati.